Matulji se nalaze u neposrednoj blizini Opatije i iako nemaju izaz na more najčešće se spominju kao ''vrata Kvarnera''. To je iz razloga što se mjesto veže uz doba izgradnje željezničke postaje sredinom 19. stoljeća, od kuda su vlakom na odmor dolazili brojni gosti opatijske riviere. Matulji je i dan danas grad koji predstavlja «vrata», odnosno «ulaz» na opatijsku Rivieru, jer se upravo kroz njega spušta brza cesta za ulazak na ovu prekrasnu rivieru, te se na njegovom području nalaze i dva cestovna granična prijelaz Rupa i Pasjak. Jedan od najvažnijih datuma za cjelokupni razvoj Matulja je 24. lipnja 1873. godine, dan kada je prvi vlak iz Beča pristigao na postaju. Dok je ona u početku prvenstveno bila namijenjena prijevozu robe, brojni europski uglednici shvatili su da na Liburniju najjednostavnije mogu doputovati vlakom. Brojni turisti i danas na isti način stižu na odmor. Svatko tko na Liburniju, iz zapadne ili sjeverne Europe, putuje kopnenim prijevozom mora proći kroz Matulje. Matulji su, ukratko, spoj Kvarnera i planinskog zaleđa, pa gostima omogućuju lak san u prohladnim ljetnim večerima. Turistima se nudi bicikliranje, šetnje i planinarenja do šume Lisina, parka prirode Učka, Veprinca ili obližnjeg Kastva, a do mora je manje od 2 kilometra. Značajne manifestacije Matulja jesu: Karneval (siječanj - veljača)- U Matuljima se još uvijek njeguju stari karnevalski običaji. U općini Matulji nalazi se najveći broj zvončarskih skupina: Brežanski zvončari, Brgujski zvončari, Mučićevi zvončari, Munski zvončari, Rukavački zvončari, Zvonećanski zvončari, Žejanski zvončari, Zvončari Frlanije, Zvončari Vlahovogega Brega i Zvončari Korenskega. Zvončari s područja općine Matulji zajedno s Halubajskim zvončarima iz Viškova, upisani su na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.